Četverodnevni radni tjedan - poslovni model budućnosti - LQ blog

Postaje li četverodnevni radni tjedan poslovni model budućnosti?

Marina Beščec leadership, organizacijska kultura, profesionalni razvoj

Otkako je pandemija koronavirusa zavladala svijetom, četverodnevni radni tjedan nametnuo se kao dobar model poslovanja. Alex Soojung-Kim Pang, direktor programa u neprofitnoj organizaciji 4 Day Week Global, koja se zalaže za kraći radni tjedan, izjavio je kako su nedavne promjene u radu ubrzale četverodnevni pokret te kako nam je pandemija jasno stavila do znanja da možemo vrlo drastično promijeniti način rada. Istaknuo je kako je val otkaza doveo do toga da su tvrtke potražile nove alate za zapošljavanje te zadržavanje kvalitetnih radnika.  

U ožujku 2020. Gallup je proveo istraživanje na više od 10.000 američkih radnika u stalnom radnom odnosu. Samo njih 5% ima četverodnevni radni tjedan. Prema drugom istraživanju provedenom na 4.000 radnika u SAD-u, 83% ispitanika izjasnilo se da preferira četverodnevni radni tjedan

Novi način upravljanja radnim vremenom zasnovan je na novim tehnologijama koje omogućuju: 

  • efikasnije upravljanje procesima 
  • efikasniju proizvodnju 
  • skraćivanje vremena i troškova na minimum što se tiče putovanja do radnog mjesta i od radnog mjesta do kuće. 

2 modela četverodnevnog radnog tjedna

Postoje 2 modela četverodnevnog radnog tjedna. Prvi podrazumijeva izbacivanje jednog radnog dana te skraćivanje radnog vremena uz isplatu iste plaće. Drugi model zadržava puno radno vrijeme, što znači da ima četiri radna dana s dužim brojem sati.  

Cilj kojem se teži jest prva opcija. 

Preliminarni rezultati

Preliminarni rezultati pokazuju da su potencijalne prednosti: 

  • bolja ravnoteža između posla i privatnog života 
  • dobrobit tvrtke i zaposlenika 
  • produktivnost zaposlenika koja nije smanjena

Uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna tvrtke su krenule u dva različita smjera pa su se razvila dva modela četverodnevnog radnog tjedna: 

  1. komprimirani radni tjedanzaposlenici rade 10 sati dnevno 4 dana, a slobodna su im 3 dana (petak, subota, nedjelja) 
  1. skraćeni radni tjedanzaposlenici rade 8 sati dnevno 4 dana, a slobodna su im 3 dana (petak, subota, nedjelja) 

Komprimirani četverodnevni radni tjedan

Komprimirani četverodnevni radni tjedan omogućuje zaposlenicima da odrade zakonski propisano puno radno vrijeme, a to je 40 sati tjedno, no tijekom 4, a ne 5 dana jer dnevno rade 2 sata više nego u petodnevnom radnom tjednu. 

Prednosti komprimiranog radnog tjedna

  • Dodatni slobodni dan. 
  • Bolja ravnoteža privatnog i poslovnog vremena. 
  • Zaposlenik zadržava punu plaću i beneficije. 
  • Manje se vremena gubi zbog putovanja na posao i s posla. 
  • Financijska ušteda na troškovima putovanja do posla i s posla. 

Nedostaci komprimiranog radnog tjedna

  • Određena radna mjesta nisu prikladna za ovakav model rada. 
  • Nedostatak osoblja u određenom periodu. 
  • Poteškoće u zakazivanju sastanaka. 
  • Niža produktivnost na kraju radnog dana. 

Skraćeni četverodnevni radni tjedan 

Skraćeni radni tjedan podrazumijeva da zaposlenik odrađuje samo 8 sati dnevno tijekom 4 dana, bez potrebe da nadoknađuje sate do zakonski propisanog punog radnog vremena. 

Prednosti skraćenog radnog tjedna

  • Bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života. 
  • Manje stresa zbog posla. 
  • Veća produktivnost i kvalitetniji angažman zaposlenika. 
  • Viši stupanj kreativnosti. 
  • Manje vremena se gubi zbog putovanja na posao i s posla. 
  • Financijska ušteda za putovanje. 
  • Privlačenje i zadržavanje kvalitetnog kadra. 

Nedostaci skraćenog radnog tjedna

  • Mogućnost smanjenja plaća te dodataka na plaće. 
  • Poteškoće u izradi rasporeda i planiranja radnog vremena. 
  • Lošija i neažurna komunikacija s klijentima koji žele promptne odgovore. 

Sindikati su već 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća tražili četverodnevni radni tjedan

Iako mnogi misle da je četverodnevni radni tjedan produkt današnjeg vremena, na koju nas je ponukala pandemija, stvari zapravo stoje drugačije. Sindikati su već dosta rano tražili ovaj model rada. Naime, već je 1926. godine Ford Motor Company standardizirao obrazac petodnevnog radnog tjedna – rad od ponedjeljka do petka. Do tada je praksa bila šestodnevni radni tjedan.  

Teorija velikog vizionara Henryja Forda pokazala se točnom u desetljećima nakon što su svi ostali preuzeli njegov petodnevni radni tjedan kao model poslovanja. Uvodeći model, Henry Ford je smatrao da bi rad od ponedjeljka do petka za istu plaću mogao povećati produktivnost radnika zbog ulaganja više truda tijekom kraćeg radnog tjedna. Nakon toga su sindikati počeli iznositi ideju četverodnevnog radnog tjedna, na što poslodavci nisu gledali blagonaklono pa je uvođenje tog modela bilo usporeno. 

Korona je ubrzala taj proces. Britanski TUC, koji zastupa 5.5 milijuna radnika, formulirao je  četverodnevni radni tjedan kao novi cilj borbe. Nekad su se sindikati borili za osmosatno radno vrijeme, a danas za rad od ponedjeljka do četvrtka. 

Četverodnevni radni tjedan izazvao je brojne polemike, no mnoge tvrtke, pa čak i neke vlade, eksperimentirale su s idejom uvođenja radnog tjedna po obrascu 4 radna dana + 3 dana odmora

Belgijski model 

Belgija u sklopu svoje ekonomske reforme tržišta rada, kao odgovor na pandemiju, predlaže prebacivanje na četverodnevni radni tjedan, uz napomenu da taj model ne bi bio obvezatan. Belgijci bi i dalje radili jednak broj sati tjedno, ali tijekom 4 radna dana. Alexander De Croo, njihov premijer, smatra kako će ova mjera belgijsku ekonomiju učiniti produktivnijom i dinamičnijom. Sindikati nisu oduševljeni idejom komprimiranja punog radnog vremena u manje dana. Odluči li se belgijska vlada na takav zakonski prijedlog, pregovori i razrada detalja s predstavnicima poslodavaca i sindikata mogli bi potrajati 6 mjeseci. 

Njihov novi zakon o četverodnevnom radnom tjednu uključivat će: 

  • odredbe o “pravu na nedostupnost”, što znači da poslodavac ne smije radnika ometati slanjem elektroničke pošte ili pozivima izvan radnog vremena  
  • pravila o registriranju radnog vremena

Islandski model

Island je testirao model manjeg broja radnih sati tjedno. To je dovelo do promjene na njihovom tržištu rada. Prvo su 2015. i 2017. godine testirali javni sektor. Broj radnih sati bio je smanjen s 40 na 35 ili 36 sati, a plaće nisu bile umanjene. Studija koju je objavilo islandsko Udruženje za održivu demokraciju (Alda) navodi da je produktivnost ostala ista ili se povećala. Izvršene usluge nisu gubile na kvaliteti niti su bile smanjene. Ispitani djelatnici izjavili su da je četverodnevni radni tjedan imao snažan utjecaj na uspostavljanje ekvilibrija privatnog i poslovnog života. Naime, djelatnici su imali više vremena za  svoju djecu i hobije. Muškarci su mogli više sudjelovati u kućanskim poslovima. 

Islandski sindikati i njihove konfederacije su od 2019. godine uspjeli postići trajno smanjenje radnih sati za nekoliko desetaka tisuća svojih članova. Čak je 86% radne populacije na Islandu iskoristilo mogućnost: 

  • manjeg broja radnih sati 
  • pregovaranja o svom radnom mjestu

Novozelandski model

I Novi Zeland je posegnuo za četverodnevnim modelom rada. Njihova akademska istraživanja potvrdila su kako je taj model rada: 

  • unaprijedio poslovanje 
  • dao bolje rezultate rada 
  • povećao zadovoljstvo radnika

Čak 78% djelatnika izjavilo je da zahvaljujući četverodnevnom radnom tjednu bolje balansira poslovni i privatni život. 

Perpetual Guardian 

Primjer pozitivnog iskustva je novozelandska tvrtka za prodaju nekretnina, Perpetual Guardian, koja je 2019. godine odlučila promijeniti model rada za više od 240 zaposlenika. Trajno su uveli četverodnevni radni tjedan, eliminiravši jedan radni dan, bez potrebe za nadoknadom radnih sati. Radi se 4 dana po 8 sati. 

Rezultati su: 

  • ravnoteža između privatnog i poslovnog života 
  • veće zadovoljstvo poslom 
  • veća učinkovitost 
  • veća kreativnost 
  • posao ne trpi. 

Zahvaljujući izvrsnim rezultatima, tvrtka je odlučila zadržati ovaj poslovni model. 

ManpowerGroup

ManpowerGroup klaster u veljači ove godine službeno  je najavio uvođenje četverodnevnog radnog tjedna za sve svoje zaposlenike u: Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj te Sloveniji. Odlučili su tako u upravi tvrtke na temelju odličnih rezultata preliminarnog četveromjesečnog pilot projekta, pokrenutog u listopadu 2021. godine, koji je pozitivno utjecao na dobrobit zaposlenika i produktivnost same tvrtke. Interno istraživanje zadovoljstva zaposlenih Work & well-being ManpowerGroup SEE mjerilo je: zadovoljstvo, motivaciju, produktivnost te generalnu dobrobit zaposlenika

Najvažniji zaključci istraživanja su: 

  • Četveromjesečni probni rok bio je vrlo uspješan te nije donio promjene u zadovoljstvu klijenata i partnera. 
  • Grupacija u svim državama zakonski provodi četverodnevni radni tjedan uz pokrivanje svih troškova doprinosa, naknada i beneficija za zaposlenike kao i u vrijeme prije smanjenja radnog vremena. 
  • Zaposlenici iz svih zemalja regije ističu visoku razinu angažmana i dobrobiti. 
  • 89% zaposlenika drži da je ravnoteža između posla i privatnog života bolja danas nego što je bila prije uvođenja novog modela poslovanja. 
  • Mnogo manje zaposlenika razmišlja o promjeni radnog mjesta i karijere. 

Aleksandar Hangimana, GM ManpowerGroup SEE, ističe kako u doba kada ljudski kapital postaje sve važniji i vrjedniji, ManpowerGroup ima čast i odgovornost brinuti se kako o svojim zaposlenicima i procesima, tako i o zaposlenicima i procesima mnogih domaćih i svjetskih kompanija. Svojim primjerom pokazuje da je politika grupacije “storyDOING” dominantnija i učinkovitija od čistog storytellinga. 

Četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj 

Osim Novog Zelanda, mnoge tvrtke u Australiji, Njemačkoj i Skandinaviji preuzele su ovaj trend. Ni Hrvatska nije iznimka. Kada je u Hrvatskoj četverodnevni model rada uvela tvrtka Webpower Adria, čiji je vlasnik Nizozemac Jan de Jong, očekivalo se održavanje ili povećanje produktivnosti zaposlenika, što se i obistinilo. Održali su se kvalitetni radni rezultati, a povećalo zadovoljstvo zaposlenika. 

HUP smatra da odluku o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna treba prepustiti poslodavcu na izbor. Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, potvrđuje kako sindikati podupiru mogućnost četverodnevnog radnog tjedna pod uvjetom da je to dragovoljno te da bi trebala postojati mogućnost vraćanja na petodnevni radni tjedan za djelatnike koji se predomisle. 

U Hrvatskoj je ovaj model poslovanja prva uvela konzultantska tvrtka Logička matrica. Vlasnica i direktorica tvrtke, Renata Šeperić Petak, uvela je četverodnevni radni tjedan uz prethodni šestomjesečni eksperiment  u kojem je samo jedan zaposlenik, rotacijom po abecednom redu, odrađivao 4 dana u tjednu. Eksperiment se pokazao kao odlično rješenje pa se potom cjelokupni posao organizirao po tom modelu. Šeperić Petak bila je vođena idejom da mladim zaposlenicima treba više vremena za obitelj i sebe. Važan joj je dobar rezultat, a ne obavezno sjedenje u uredu osam sati dnevno. U slučaju Logičke matrice to znači dobro napisan projekt za EU fondove. 

Četverodnevni radni tjedan u LQ-u

Zašto vam preporučujemo uvođenje ovog modela rada? Zato što smo se i sami uvjerili u njegove prednosti, od kada smo ga uveli prije 6 godina pa sve do današnjih dana. Alan Žepec, CEO u tvrtki LQ ovako je obrazložio svoju odluku: „Kad razgovarate s ljudima u LQ-u jedna od najvrjednijih stvari je slobodan petak. Što se tiče produktivnosti, ona je rasla za oko 40%. Ali ne samo to. Zbog toga što sam želio da firma naraste, oslobodio sam ljudima petak, podigao plaće, dijelio bonuse, spustio autonomiju i radikalno podigao transparentnost.“ 

Pitali smo Alana koje prednosti ovakvog načina rada je primijetio u godinama koje su naišle: „Rezultat je rast prometa, dobiti, zadovoljstva, broja kupaca, kompleksnosti poslovanja te uvođenje novih usluga. Imamo i dalje stresne situacije, dnevne brojke i RDG svaki tjedan. Imamo rigorozan „task management“ sustav, hrpu paralelnih projekata i ljudi moraju kod nas biti samoorganizirajući. Griješimo i dalje, gubimo i pobjeđujemo, ali je osjećaj u svemu tome drugačiji. Osjećaj je povezanosti, zajedništva i jasnoće. Slobodan petak nije tu ključ. Ključ je u povjerenju. Povjerenje prema tome da svatko želi i može maksimalno doprinijeti kad se nalazi na pravom mjestu i u pravom okruženju.“  

Razmišljate li i vi o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna?

Ono što prvo morate imati na umu je vaš način poslovanja i organizacijska kultura te vidjeti može li se uklopiti četverodnevni radni tjedan tako da neće izazvati nikakve poteškoće i prepreke u kontinuiranom radu s klijentima. Naime, postoje industrije i grane gospodarstva u kojima je gotovo nemoguće provesti ovaj model rada, a to su: ugostiteljstvo, zdravstvo, transport, trgovine živežnim namirnicama itd. 

Iduća stavka o kojoj trebate razmisliti je može li si vaša tvrtka financijski priuštiti ovaj način rada, što podrazumijeva vrlo detaljnu analizu tržišta i konkurencije – koliko su visoke profitne marže, gdje ste pozicionirani na tržištu i koliko vam je jaka konkurencija te ostale pokazatelje. Iako je radni tjedan skraćen, posao se može i mora jednako kvalitetno odraditi. 

Činjenica je da je mnogo jednostavnije implementirati skraćeni četverodnevni radni tjedan u inovativna, visoko profitabilna poduzeća ili u manje, fleksibilne tvrtke. Ako ste donijeli odluku o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna, svakako vam savjetujemo prethodno testiranje na manjem broju zaposlenika

Na što treba pripaziti?

Već spomenuti Soojung-Kim Pang upozorava da su duboko razmišljanje i priprema krucijalni za održivost ovog radnog modela: “Ne poznajem mnogo tvrtki koje to uspješno rade bez radikalne transformacije svog svakodnevnog poslovanja. Ključno je osmisliti kraći radni tjedan koji je pravedniji za sve, od direktora do radnika.”  

Najveća je pogreška donijeti odluku ad hoc te se potom prilagođavati u hodu, improvizirajući. Po njemu, treba biti oprezan kod uvođenja ovog modela u tvrtkama gdje je timski rad prioritet jer su zaposlenici toliko usredotočeni na obavljanje svojih zadataka u kraćem vremenskom okviru da prestaju razmišljati timski. 

Jim Harter iz američke analitičke tvrtke Gallup predlaže prilagođeniji radni model za svakog zaposlenika, što može uključivati kraći radni tjedan ili fleksibilan rad. Po njemu bi fleksibilan rad moglo biti bolje rješenje od uvođenja četverodnevnog radnog tjedna za sve zaposlenike

32-satni radni tjedan podrazumijeva optimizaciju poslovanja i vrjednovanje ljudskog rada prema postignutim rezultatima. Ublažavanje stresa, dobro balansiranje privatnog i poslovnog dijela života, blagotvorni učinak na mentalno zdravlje ono je čemu teže moderne tvrtke,  a upravo to im omogućava četverodnevni radni tjedan. 

Ako ne znate bi li vašoj tvrtki odgovarao četverodnevni radni tjedan kao trajni obrazac poslovanja, obratite nam se s povjerenjem. LQ ima tim stručnjaka koji će vam pomoći u bezbolnoj implementaciji ovog modela kroz kvalitetnu ponudu edukacija za menadžere i BOOM poslovanje