Emocionalna inteligencija, prema mišljenju mnogih psihologa, važnija je od kvocijenta inteligencije. Nekada se smatralo da je za poslovni uspjeh presudan visoki IQ. Danas emocionalna inteligencija iskače u prvi plan. Jedan od psihologa koji dijeli ovo mišljenje je Daniel Goleman. Taj znanstvenik i dugogodišnji novinar The New York Timesa, za novinarskog staža pokrivao je područja znanosti mozga i ponašanje, što ga je potaklo da napiše knjigu „Emocionalna inteligencija“, u kojoj objašnjava kako su samosvijest, samodisciplina, upornost i empatija važnije za život od IQ-a te zašto ignoriranje spomenutih kompetencija predstavlja rizik za dobro funkcioniranje, kako u privatnom životu tako i u poslu.
Rezultati studije “Emotional intelligence training and its implications for stress, health and performance”, koje su 2003. godine objavili Mark Slaski i Susan Cartwright u časopisu Međunarodnog društva za istraživanje stresa, “Stress and Health: Journal of the International Society for the Investigation of Stress”, pokazali su kako trening emocionalne inteligencije dovodi do značajnog pomaka. Tako su se naučene vještine pokazale korisnima u:
- smanjenju stresa
- unaprjeđenju menadžerskih sposobnosti.
Studija se temeljila na njihovim ranijim radovima, a ispitivala je ulogu emocionalne inteligencije kao moderatora u procesu stresa. Za promatranje su odabrali jedno od najstresnijih zanimanja.
Pogađate? Zanimanje menadžera!
Za uzorak su uzeli 60 menadžera iz Velike Britanije. Prošli su obuku iz emocionalne inteligencije. Da bi dokazali svoju tezu, autori studije uključili su i kontrolnu skupinu. Utvrđeno je da je trening kod eksperimentalne skupine rezultirao povećanjem emocionalne inteligencije te poboljšanim zdravljem.
Što je zapravo emocionalna inteligencija ili EQ?
EQ ili EI (eng.) skraćenice su za emocionalnu inteligenciju. Pitate li psihologe što je emocionalna inteligencija, reći će da je to sposobnost razumijevanja i reagiranja na emocije.
Goleman je razradio i proslavio pojam emocionalne inteligencije, iako su ga osmislili Peter Salovey i John D. Mayer, istinski pioniri i vodeći znanstvenici u tom području. Golemanova definicija kaže da emocionalnu inteligenciju čine nekognitivne sposobnosti, kompetencije i vještine koje utječu na sposobnost osobe da se nosi sa zahtjevima i pritiscima okoline.
U svom kultnom i nebrojeno puta citiranom članku “Emocionalna inteligencija” iz 1990. godine, Salovey i Mayer definirali su emocionalnu inteligenciju kao sposobnost:
- uočavanja, procjene i izražavanja emocija
- sposobnost priziva osjećaja kad nam olakšavaju razmišljanje
- sposobnost razumijevanja emocija i emocionalnih spoznaja
- sposobnost regulacije emocija radi emocionalnog i intelektualnog razvitka.
Četiri glavna područja emocionalne inteligencije
Salovey i Mayer formulirali su model koji se sastoji od četiriju čimbenika emocionalne inteligencije:
- percepcija emocija
Smatraju da je prvi korak u razumijevanju emocija dobra percepcija, a to podrazumijeva i dobro tumačenje neverbalnih signala, kao što su govor tijela i izraz lica.
- razumno korištenje emocija
Služimo se emocijama tako da potiču na razmišljanje i na kognitivne aktivnosti jer nam pomažu da odaberemo ono što je relevantno i prioritetno.
- razumijevanje emocija
Činjenica je da emocije mogu imati široku paletu značenja, kako za nas tako i za druge. Poznavanje razloga ili povoda nečije neprimjerene reakcije, pomaže nam dešifrirati što se krije iza svega i što te emocije doista znače (privatni problemi, nezadovoljstvo plaćom, osjećaj nepravednosti, zahtjevnost nadređenih…). Upravo je ta sposobnost vrlo važna za ispravno upravljanje emocijama.
- upravljanje emocijama
Sposobnost upravljanja emocijama ključni je dio emocionalne inteligencije. Reguliranje emocija omogućava nam reagiranje na adekvatan način. Stručnjaci se slažu da o sposobnosti upravljanja emocijama ovisi cjelokupna emocionalna inteligencija, što za sobom povlači uspjeh u privatnom i poslovnom životu.
Je li emocionalna inteligencija dar genetike ili se može usvojiti učenjem?
Promatrate li odnose među ljudima, primijetit ćete da neki jako brzo pridobivaju naklonost sugovornika, da prepirke pretvaraju u konstruktivnu diskusiju te da se znaju ispričati kada pogriješe. Očito je da imaju moć prepoznavanja i kontroliranja svojih i tuđih emocija.
Emocionalna inteligencija stječe se:
- genetskim nasljeđem – manjim dijelom
- procesom učenja – većim dijelom.
U znanstvenim krugovima dolazi do prijepora oko ove teme. Prema nekim znanstvenicima emocionalna inteligencija urođena je osobina, dok drugi drže da se može naučiti i razvijati.
Zašto je potrebno razvijati emocionalnu inteligenciju?
Zato što nam omogućuje stvaranje iskrenog odnosa prema sebi i drugima, prepoznavanje i razumijevanje svojih i tuđih emocija te zrelo reagiranje na njih.
I mi smo mišljenja da se emocionalna inteligencija može razvijati. Danas postoje razni specijalizirani koncepti i programi za razvoj emocionalnih sposobnosti i vještina: mentalni trening, psihoterapija, NLP (neuro lingvističko programiranje), life coaching te edukacije za menadžere. Znanstvenici posebno naglašavaju važnost stalnog ulaganja vremena i truda u razvoj emocionalne inteligencije jer nam pomaže u svim sferama života.
Zašto je emocionalna inteligencija važna u svakodnevnom životu i na poslu?
Emocionalna inteligencija spaja, kako se donedavno smatralo, dva nespojiva područja:
- afektivni aspekt mentalnog funkcioniranja
- kognitivni aspekt mentalnog funkcioniranja.
Howard Gardner je 1983. godine u knjizi “Okviri uma: Teorija višestrukih inteligencija”, u svojoj klasifikaciji inteligencije, emocionalnu inteligenciju svrstao među sedam vrsta inteligencije.
Sposobnost izražavanja i kontroliranja vlastitih emocija jako je važna, uključujući pravilno tumačenje tuđih emocija te reagiranje na njih.
Psiholog Adrián Triglia u časopisu “Psihologija i um” kaže da emocionalna inteligencija pomaže ljudima jer poboljšava samo-znanje, samo-otkrivanje te utječe na donošenje pravih odluka. Sprječava stres i nervozu. Smanjuje anksioznost i pomaže u prevladavanju depresije i tuge. Poboljšava radnu učinkovitost i produktivnost, utječe na poboljšanje međuljudskih odnosa i razvoj empatije. Emocionalna inteligencija jamči psihičku dobrobit te uspostavlja emocionalnu ravnotežu. Igra važnu ulogu u osobnom razvoju, a ono što je osobito važno u menadžmentu, pruža kapacitet za utjecaj i vodstvo.
Kakva je uloga emocionalne inteligencije u poslovnom svijetu?
Istraživanja pokazuju da su osobe s većom emocionalnom inteligencijom puno uspješnije. Tko ne zna ili ne može upravljati svojim emocijama, pa makar imao iznadprosječni kvocijent inteligencije, teško da će se dobro snalaziti u stresnim situacijama i izazovima, a kamoli dobro voditi tim.
Emocije mogu toliko ovladati nama da ponekad paraliziraju mozak. To u poslovnom svijetu ne ostavlja dobru sliku. Evo primjera! Imate tremu pred javni nastup (tko je nema!?). Govor ne možete i ne smijete prepustiti nekome od svojih suradnika jer vi ste lider i trebate motivirati. Znoje se dlanovi, glas drhti i osjećate da je glava prazna.
Koliko puta je nekontrolirana lavina bijesa trajno narušila međuljudske odnose u timu?
“Svatko se može naljutiti, to je lako. Ali, naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način, to nije lako.”
Ako je ovo doista rekao Aristotel, kako bilježi povijest, onda je jasno da nikakve tekovine ljudske civilizacije nisu utjecale na ljudske emocije i ponašanje. Današnji ljudi jednako reagiraju kao i ljudi nekada.
Zato je važno znati prepoznati emocije, kako svoje tako i tuđe, a biti emocionalno inteligentan znači koristiti svoje i tuđe emocije na konstruktivan način.
5 aspekata emocionalne inteligencije
Goleman je razvio najpoznatiji teorijski model emocionalne inteligencije. Prema njemu, emocionalna inteligencija sastoji od 5 aspekata:
1. Samosvijest kao sposobnost “čitanja” vlastitih emocija i shvaćanja kakav utjecaj imaju na okolinu.
To je razumijevanje vlastitih emocija te uvida u svoje potrebe.
2. Samoregulacija
Nakon što detektirate emocije, usmjerite se na načine kako ih iskazujete na van, kako se manifestiraju na vaše tijelo i psihu te koliku kontrolu imate nad njima.
3. Intrinzična motivacija
Zapitajte se slijedite li svoje emocije kad donosite odluku, upravljaju li one vašim ponašanjem te slušate li svoje unutarnje potrebe ili ih ignorirate.
4. Empatija – razumijevanje tuđih osjećaja i uvažavanje različitih mišljenja
Kada prepoznate svoje emocije, možete početi razumijevati sebe i svoje ponašanje, a tada ste spremniji i razumjeti emocije i ponašanje ljudi oko sebe. Savjet za menadžere – pokušajte prepoznati tuđa emocionalna stanja i biti tu za članove svog tima. Mnogo je već toga napisano o važnosti i ulozi empatije u menadžmentu. Ako još niste, pročitajte naš blog o empatiji!
5. Socijalne vještine
Kada ste usvojili prethodna četiri aspekta, možete graditi dobre društvene odnose koji podrazumijevaju uvažavanje i razumijevanje tuđih emocija, briga i problema. Komunikacija je važan faktor dobrih međuljudskih odnosa, na poslu pogotovo. Razgovarajte sa zaposlenicima o osjećajima, no prije svega budite dobar slušatelj, da biste mogli biti dobar sugovornik.
Kako reagiraju emocionalno inteligentni ljudi?
Osobe s visokom emocionalnom inteligencijom možete prepoznati po dobrom upravljanju vlastitim emocijama. Jasno progovaraju o njima. Iskreni su prema sebi, prepoznaju svoje slabosti i emocije te im pristupaju na drugačiji način nego prosječni ljudi. Imaju razvijenu sposobnost samoprihvaćanja ili samootkrivanja jer mogu prihvatiti svoje mane, ali i cijeniti svoje vrline. Preuzimaju odgovornost i predviđaju posljedice osobnih odluka.
Empatični su. Svjesni vlastitih slabosti i pogrešaka, imaju razumijevanja za tuđe. Razumiju da zaposlenici mogu imati loš dan, pa zbog toga i pogriješiti. Pronicljivi su, prepoznaju obrasce ponašanja.
Kod njih nećete primijetiti da su ih obuzeli bijes, strah, tuga ili krivnja jer ne dopuštaju da ih svladaju negativne emocije. Ono što je važno naglasiti jest njihova sposobnost da razumiju uzroke vlastitih negativnih emocija te da ih iskoriste i transformiraju u pozitivno djelovanje.
Zašto su emocionalno inteligentni ljudi uspješniji u životu?
Ljudi koji imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju uspješniji su u mnogim područjima života, a naročito u poslovnom svijetu. Kod njih je samomotivacija izuzetno jaka. Vjeruju u vlastite sposobnosti i samopouzdani su, ali nikako egocentrični.
Budući da imaju sposobnost detektiranja emocija, kako kod sebe tako i kod svojih suradnika, zaposlenika pa i klijenata, mogu se postaviti na pravi način. Znaju prigušiti vlastite emocije i ne dozvoljavaju im da prevladaju. Pribranim stavom unose mir u uzavrelu atmosferu na poslu.
Emocionalno inteligentni ljudi su fleksibilni jer nemaju strah od promjena. Nemaju problem izići iz svoje zone komfora.
Ne izbjegavaju reći NE kad je to potrebno i znaju to reći na način da ne uvrijede drugu stranu, ali se i stoički nositi s negativnom reakcijom.
Kako reagiraju ljudi s niskom emocionalnom inteligencijom?
Dok se emocionalno inteligentni ljudi odlično snalaze u međuljudskim odnosima jer pravilno reagiraju na tuđe emocije, osobe s niskom emocionalnom inteligencijom imaju vrlo mali krug bliskih prijatelja zbog neosjetljivosti za tuđe osjećaje i probleme.
Osobe koje nemaju razvijenu emocionalnu inteligenciju nerado analiziraju vlastite osjećaje te dugo znaju prikrivati krivnju zbog pogrešnih poteza. Izbjegavaju odgovornost za svoje postupke. Osim neuspjeha u privatnom životu, doživljavaju ga i na poslu pa nije čudo da često mijenjaju radnu sredinu, ulaze iz jedne u drugu vezu ili razvrgavaju brak. Uglavnom su to nesigurne osobe sklone prebacivanju krivnje na druge. Karakterizira ih pesimističnost.
Emocionalna inteligencija i pozitivna psihologija
Znanstveni časopis za opća društvena pitanja “Društvena istraživanja” ističe povezanost pozitivne psihologije s emocionalnom inteligencijom.
Pozitivna psihologija naglašava optimizam i pozitivne strane ljudskog funkcioniranja. Psiholozi tako tvrde da je izrazito važno poticati i otkrivati pozitivne karakteristike ljudi.
To u poslovnom svijetu znači sljedeće; umjesto kritiziranja zaposlenika koji je nešto napravio na svoju ruku, a ne onako kako ste mu rekli, prvo analizirajte postoji li dobra strana njegova čina te ga pohvalite za to, ali naglasite da ubuduće želite da radi prema vašem naputku. Pozitivna psihologija uči da ne karakteriziramo osobu kao dobru ili lošu, već da tako karakteriziramo njezino ponašanje. Dakle, ne kažemo: “Ti si užasan zaposlenik!“. Pozitivna psihologija sugerira nam: “To nije bio pravi način da se zadatak tako odradi“. Ili, možemo reći: “Nije najbolje odrađeno“.
Budući da emocionalna inteligencija nastoji otkriti i istaknuti pozitivne osobine osobe, od početka je jako zastupljena u pozitivnoj psihologiji.
Emocionalna inteligencija je zalog boljeg osobnog i profesionalnog života.
Emmerling i Goleman tvrde kako bez ciljanog ulaganja vlastitog napora pojedinci ne mogu razviti ili povećati emocionalnu inteligenciju. Stoga, razvitak socijalnih i emocionalnih kompetencija zahtijeva stalno ulaganje u sebe. Mnogi primjeri iz psihoterapije i organizacijske edukacije pokazali su da sistematični programi mogu pomoći ljudima razviti i povećati socio-emocionalne kompetencije.
Kako se može procijeniti nečija emocionalna inteligencija?
Emocionalna inteligencija mjeri se tako da se detektiraju individualne razlike.
Dva su načina:
- samoprocjena vlastitih sposobnosti
- ispitivanje emocionalne inteligencije pomoću raznih testova.
Opravdan je prigovor u vjerodostojnost samoprocjene vlastitih emocionalnih sposobnosti, no interesantno je da se rezultat emocionalnih sposobnosti dobiven skalama samoprocjene nije značajnije razlikovao od rezultata dobivenog testovima.
Znanstveni časopis “Ekonomski pogled” poziva se na istraživanje koje ističe veliku poveznicu između emocionalne inteligencije i poslovanja. Želite li poraditi na svojoj emocionalnoj inteligenciji, pomoći će vam naši stručni programi osposobljavanja menadžera poput programa Sa sjenom u šetnju.
