Zašto je nošenje posla kući postalo sve učestalije? Je li produktivno?

MartinaNovosti

Danas je nošenje posla kući postalo gotovo pravilo, a ne iznimka. I to vrijedi za zaposlenike raznih profila. Poznajete li osobu koja radi na odgovornom mjestu, a da svoj posao ne nosi kući? Takvih je zaista sve manje. Ankete to i potvrđuju. Zašto uopće nosimo posao kući? Radimo li to svojevoljno ili nam to nalaže poslodavac? Znate li da preko 50 % Hrvata jedan manji dio vikenda potroši na obavljanje svog službenog posla kod kuće?

Razlozi su sljedeći:

  • rješavanje nagomilanog posla
  • odrađivanje neizvršenih zadataka svojih kolega
  • strah od otkaza
  • kratki rokovi projekata.

Brojim zaposlenicima i menadžerima slobodno vrijeme tijekom tjedna više nije u potpunosti slobodno. Čak 70 % njih izjasnilo se da barem jedanput tjedno nosi posao kući. Ovo su podaci ankete koju je proveo portal Poslovni dnevnik.

Nameće se pitanje koliko je zaposlenik zatrpan poslom doista produktivan kod kuće i kako se to odražava na njegovo zdravlje, o čemu progovaramo u današnjem blogu.

Koliko je nošenje posla kući učinkovito?

Nošenje posla kući uglavnom znači više obavljenog posla jer zaposlenici imaju više vremena, ali to dugoročno može izazvati kontra efekt. Naime, onoliko koliko djelatnici pridonesu odrađivanjem posla kod kuće, toliko dugoročno štete sami sebi, narušavajući zdravlje zbog stresa. Jednako vrijedi i za štetu koju nanose poslodavcu. Česti izostanci zbog bolovanja odražavaju se kao financijski trošak i gubitak vremena.

Znate li da je, osim poslodavčeva naloga, najčešći razlog za nošenje posla kući ‒ grizodušje? Dobro ste pročitali. Naime, mnogi ispitanici izjasnili su se da lako smišljaju vješte izgovore zašto:

  • ne odlaze na odmor
  • vikendom vrlo često skoknu do radnog mjesta
  • nose posao kući.

Prijeđe li nošenje posla kući u svakodnevnu rutinu, u konačnici će postati neproduktivno.

Kako se nošenje posla kući reflektira na obitelj?

Nošenje posla kući čini roditelja pasivnim roditeljem ‒ fizički prisutnim u domu, ali duhom na poslu. Ova navika za obitelj nije najsretnije rješenje. Stres se zbog nametnutih obveza na poslu povećava te eskalira prepirkom zbog nezadovoljstva i negodovanja ukućana koji se osjećaju zapostavljeno. Kaže se da stres na poslu uzrokuje stres kod kuće i obrnuto. To je začarani krug iz kojeg je ponekad teško izaći, ali izlaz postoji i on se zove ‒ zdravi balans između posla i privatnog života. Ravnoteža između ovih dvaju aspekata života daje šansu tijelu da se oporavi nakon radnog vremena.

Radite li umjesto svojih kolega? Pokrivate li njihov nerad?

Kolegijalno je uskočiti tu i tamo kada kolegi treba pomoć u nekim iznimnim, objektivno opravdanim okolnostima, no navika nošenja tuđeg posla kući i odrađivanja istog zbog lijenosti ili neorganiziranosti kolega, zaposleniku koji ne zna reći NE ili odbiti raditi za druge, dugotrajno šteti mentalnom zdravlju. Za menadžere to znači da nemaju uvid tko zaista odrađuje posao namijenjen određenom djelatniku.

Kako se nošenje posla reflektira na zdravlje zaposlenika?

Anksioznost i depresija

Ljudi koji rade u prosjeku 11 sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja anksioznosti i depresije od onih koji rade 8 sati.

Nesanica

Kao najčešći razlozi za nesanicu navode se:

  • stres
  • dugotrajni rad za računalom
  • nošenje posla kući.

Znate li da se s nesanicom bori svaka treća osoba, a da samo jedan sat nespavanja može biti dovoljan da poremeti bioritam? Dr. Robbins kaže kako je znanost otkrila da tijekom dana mozak proizvodi toksine, što je povezano s neurokognitivnim padom. Tijekom spavanja prestaje proizvoditi toksine, ali zato proizvodi cerebralnu tekućinu koja ispire mozak kako bi uklonila te nakupljene toksine.

Dugotrajna insomnija negativno se reflektira na:

  • mozak
  • težinu
  • imunosni sustav.

Znanstvena istraživanja pokazuju kako, zbog stresa i umora, rad dulji od 8 sati na dan, povećava rizik od gripe i prehlade.

Healthline ističe kako loš, neredoviti, isprekidani san ili potpuni izostanak sna mogu uzrokovati:

  • pretilost
  • koronarnu bolest
  • dijabetes
  • kraći životni vijek
  • slabljenje imuniteta.

Znanstvenici su otkrili recipročan odnos između sna i imunološkog sustava, što znači da možemo izgubiti dodatno vrijeme za san dok nam se tijelo bori protiv bolesti, od koje smo se razboljeli zbog manjka sna. Tijekom spavanja naša tijela proizvode te oslobađaju proteine ​​zvane citokini. Ti proteini uništavaju infekcije i upale tijekom spavanja.

Srčani problemi

Prema članku iz European Heart Journala rizik od razvoja bolesti srca ili moždanog udara znatno se povećava ako spavamo manje od 5 sati tijekom noći.

Debljanje

Znate li da nedostatak sna može uzrokovati nakupljanje kilograma? To je pokazala trogodišnja studija koja je ispitivala odnos između sna i tjelesne težine u slučaju 21.469 osoba starijih od 20 godina. Oni koji su spavali 7-8 sati imali su manju vjerojatnost da se udebljaju ili postanu pretili u odnosu na one koji su spavali manje od 5 sati.

Stres i nošenje posla kući

Nošenje posla kući podrazumijeva jednako tako i donošenje stresa u dom, a danas predstavlja i jedan od glavnih uzroka stresa, što potkrjepljuju brojne studije. Suvremeni način života te zahtjevi poslodavaca koji se ravnaju prema surovom tržištu, glavni su razlozi zašto ljudi rade prekovremeno na poslu ili od kuće. Činjenica je da radno vrijeme od 9 do 17 sati dovoljno može umoriti i iscrpiti tijelo ili psihu, a često i oboje. Ako tijelu ne dajemo priliku da se pošteno odmori, hormoni stresa nastavljaju se proizvoditi. Koliko je stres opasan po zdravlje, objašnjavamo u nastavku.

Stres je sklop emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi kad neki događaj procijenimo opasnim ili uznemirujućim, zato što pred nas postavlja velike zahtjeve kojima ne možemo udovoljiti. Konkretno, na radnom mjestu javlja se kada dođe do disbalansa između zahtjeva posla i mogućnosti i/ili sposobnosti zaposlenika da na te zahtjeve odgovore.

Najčešći izvori stresa na poslu su:

  • loši radni uvjeti
  • kratki rokovi
  • preveliki opseg posla
  • nejasna radna uloga
  • nemogućnosti ili izostanak napredovanja
  • narušeni međuljudski odnosi
  • neusklađenost profesionalnog i privatnog života.

Pobrojani stresori s vremenom mogu izazvati: anksioznost, napetost, depresiju, ljutnju, umor i nedostatak motivacije za rad.

Oporavak od posla

Svima nam je nakon posla potreban fizički i mentalni odmor. Što se događa s našim tijelom kada se odmaramo? Kemija tijela se mijenja.

Donosimo vam, prema provedenim istraživanjima, 4 glavna načina na koji se zaposlenici oporavljaju od posla:

  • psihološki odmak ‒ potpuna mentalna distanciranost od posla
  • opuštanje ‒ odmaranje, slušanje muzike, šetnje, aktivnosti koje ne zahtijevaju velike fizičke ni psihičke napore, a koje se mogu odvijati jedino vikendom ili na kraju radnog dana
  • usavršavanje vještina ‒ aktivnosti koje pružaju mogućnost učenja u drugim područjima (hobi, strani jezici…)
  • kontrola ‒ mogućnost osobe da bira između dviju ili više opcija. Ako osoba nema kontrolu pri izboru aktivnosti u slobodno vrijeme, već opet ima pred sobom neke dužnosti koje mora obaviti,  nema oporavka jer se razina stresa u tom slučaju povećava.

Privatne probleme ostavite kod kuće, a posao u tvrtki

Mnogi se ne mogu opustiti kako fizički tako ni psihički jer nose posao kući. Kako se mentalno distancirati od posla kod kuće tijekom radnog tjedna, vikenda ili na godišnjem odmoru? To je već malo teže za izvesti, naročito ako ste doživjeli neku stresnu situaciju ili ste menadžer o kojem ovisi poslovanje tvrtke i od kojeg se uvijek očekuje da ima spremna rješenja za izvanredne situacije.

Preporučujemo da isključite e-poštu, ne pregledavate je i ne odgovarate na poruke i službene pozive. Dokumente i laptop ostavite u uredu. Sve može pričekati do jutra.

Predlažemo vam metodu svjesne meditacije jer su brojna istraživanja pokazala kako može promijeniti moždane živčane putove i učiniti nas otpornijima na stres. Na taj način tijelo se priprema za lakše nošenje sa stresom u budućnosti. Naučite upravljati svojim umom.

EU inicijativa i nošenje posla kući

Europski parlament pokrenuo je inicijativu za donošenje propisa kojim se radnicima daje tzv. pravo na isključenje tj. right to disconnect. Time bi imali slobodu da se ne javljaju na poslovne pozive i ne odgovaraju na e-poštu izvan radnog vremena.

Temeljne postavke radnih odnosa podrazumijevaju propisane zaštitne mehanizme za čuvanje zdravlja radnika, a to su:

Neke društveno odgovorne kompanije već su potpisale kompanijske dogovore o zamrzavanju komunikacije izvan radnog vremena, što je veliki benefit za preopterećene zaposlenike i menadžere. Tako je npr. Volkswagen već odavno to napravio. Naime, u ovoj kompaniji od 2012. godine zabranjeno je slanje internih e-mailova između 18.15  i 7 sati ujutro.

Radoholičari

Promjenom životnog standarda i radnog sustava došlo je do promjene u tradicionalnom pogledu na rad. On je nekoć predstavljao sredstvo za stjecanje novaca kojim su se zadovoljavale osnovne potrebe. Danas  posao mnogima ne predstavlja više samo izvor financija, već jednako tako i osobno zadovoljstvo. Kod radoholičara se vrlo lako stvara navika svojevoljnog ostajanja na poslu izvan radnog vremena ili pak nošenja posla kući. Iako uživaju u svom poslu, postoji veliki rizik od sagorijevanja ‒ na poslu ili kod kuće ‒ radeći na nekom projektu. Ova vrsta zaposlenika predstavlja najvrjedniji resurs u tvrtki, ali jednako tako i rizik da burnout ne dovede do izostanaka s posla.

Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazalo je povećan opseg neplaćenog rada. To se uglavnom odnosi na onaj dio posla koji obavljamo kod kuće, a za koji nisu nigdje evidentirani prekovremeni sati.

Mnogi zaposlenici razbolijevaju se na godišnjem odmoru ili za vikend

Znate li da se mnogi zaposlenici često razbolijevaju tijekom slobodnog vremena? To se uglavnom događa vikendom. No, neki se razbole i tijekom godišnjeg odmora. Ima li to kakve veze s poslom i stresom na poslu? U jednom od naših prijašnjih blogova objasnili smo zašto se ljudi razbolijevaju u slobodno vrijeme.

Kada i kako postaviti granice te izbaciti nošenje posla kući iz svoje rutine?

Osjećate li da izgarate na poslu? PickJobs daje savjete kako si pomoći i uravnotežiti privatni i poslovni život:

  1. Koristite postavku zakazano slanje u e-pošti.
  2. Planirajte dan.
  3. Delegirajte dio poslova nekome sposobnom i voljnom da ih odradi.
  4. Odredite prioritete ‒ zdravlje i obitelj.
  5. Budite offline.
  6. Istražite sebe ‒ stavite sebe u fokus.

Ako je nošenje posla kući vašim zaposlenicima postalo nešto što se podrazumijeva kao redovita navika, nešto u organizacijskoj kulturi tvrtke nije najbolje posloženo. Možda dobivaju previše radnih zadataka koje ne mogu samostalno obaviti u radno vrijeme. Možda nemate proaktivne, samoinicijativne djelatnike, a možda ste precijenili znanje, sposobnosti, vještine ili potencijal pojedinih zaposlenika. Kako biste saznali u čemu je problem, LQ vam može pomoći da sagledate stvari iz prave, objektivne perspektive.

Znate li zaista kakva organizacijska kultura vlada u vašoj organizaciji? Želite li se približiti Volkswagenovom modelu u kojem se poštuje privatno vrijeme zaposlenika? Kako sačuvati zaposlenike od burnouta na poslu ili zbog nošenja posla kući? Saznajte više na našoj edukaciji Ispitivanje organizacijske kulture. Čuvajte svoj najvrjedniji resurs – svoje zaposlenike.