Zašto se ljudi često razbole na godišnjem odmoru ili za vikend?

Marina BeščecCoaching, Osobni razvoj, Profesionalni razvoj

Sunčamo se, kupamo, planinarimo, veslamo, trčimo, spavamo… svašta radimo kako bismo se maknuli od poslovne svakodnevice i zaboravili na stres koji nam posao ponekad donosi, bilo da je to za vikend ili za cijeli godišnji odmor. 

Postoji dio populacije koji vikende provodi u krevetu s glavoboljom i migrenom, a godišnje odmore s prehladom, mučninom i groznicom sličnoj gripi. Iako je isti taj dio populacije rijetko bolestan tijekom radnih dana.  

Godišnji odmor! A ja imam temperaturu i glavobolju…

Zašto im se to događa? Zašto se ljudi često razbole na godišnjem odmoru ili za vikend? Prema studiji Ad Vingerhoetsa, nizozemskog kliničkog psihologa sa sveučilišta Tilburg, koji istražuje taj fenomen još od početka ovog stoljeća, neki ljudi stres – zajedno s prtljagom – nose sa sobom na odmor. 

Ovaj fenomen Ad Vingerhoets još naziva i bolest u slobodno vrijeme (eng. leisure sickness), a čini se da su glavni uzroci stavovi prema poslu, slobodnom vremenu i opuštanju.  

U svojoj studiji je među ispitanicima pronašao 69 žena i 45 muškaraca koji pate od bolesti u slobodno vrijeme. Oni obično imaju obujam posla koji ih opterećuje i jednostavno se ne mogu opustiti, što može izazvati niz simptoma poput glavobolje ili prehlade. Ponekad mogu biti toliko zadubljeni u svoj rad da podsvjesno odgađaju svoju bolest. 

“Kada ste vrlo zauzeti, možda niste ni svjesni da ste bolesni”, kaže Vingerhoets. “Možda nećete obraćati pažnju na signale iz svog tijela. Tek kad niste na poslu, počinjete se osjećati umorno, počinjete osjećati bol.” 

Glavobolja i migrena pokazali su se kao najčešći simptomi kod osoba koje imaju bolest u slobodno vrijeme vikendom, nakon čega su slijedili umor i bolovi u mišićima. Drugi pak, koji imaju bolest u slobodno vrijeme, tijekom godišnjeg odmora često su imali simptome slične prehladi i gripi. Obrazac tih simptoma je kod osoba uglavnom započeo oko 26. godine, a većina ih je imala dugu povijest simptoma – više od 10 godina – pretežno su uspjeli povezati početak pojavljivanja simptoma s nečim stresnim u životu: novi posao, brak, rođenja djeteta, problemi u vezi ili promjena posla. 

Ostatak ispitanika iz studije nije prijavilo takve simptome. 

Paradoks slobodnog vremena

Daljnje ispitivanje je pokazalo da osobe s bolesti u slobodno vrijeme nisu vodile drugačiji način života, njihove su navike po pitanju konzumiranja alkohola i cigareta, količini spavanja i ispijanja kave bile otprilike iste kao ostalim ispitanicima. Također, oni nisu bili veći radoholičari ili više uključeni u svoj posao, ali su generalno bili više zaokupljeni mislima o poslu i imali su više problema s opuštanjem. Kao da su imali problem s tim kako se nositi sa slobodnim vremenom, često zato što su se osjećali krivima da ga imaju. 

Zapravo, skupina s bolesti u slobodno vrijeme pokazala je veću zahvalnost za godišnje odmore i vikende od ostalih, ali jednostavno nisu mogli uživati u slobodnom vremenu. 

Iz tih razloga, ljudi dolaze u situaciju da su frustrirani za vrijeme i, da ironija bude veća, upravo zbog tog slobodnog vremena, jer ga ne provode onako kako bi željeli, budući da ih njihovo stanje u tome sprječava.  

Ako se pronalazite u ovakvim situacijama, pročitajte konkretne savjete za učinkovitije isključivanje s posla u tekstu Kako se isključiti s posla i zašto je to važno.   

Kako pomoći osobama s bolesti u slobodno vrijeme?

Pomoć u osvještavanju svog stanja je svakako prvi korak kako bi imali svjesnost i mogli promijeniti stav prema svom poslu i prema radu općenito, i posvetili više pozornosti signalima iz vlastitog tijela. 

Sigurno će vam pomoći da još jednom u cijelosti pogledate svoj život, svoj stav prema poslu, svoju fizičku i psihičku situaciju. Za početak, odvojite malo vremena i odgovorite na sljedeća pitanja: 

  • Kako izgleda vaš odlazak na odmor? 
  • Koliko unaprijed planirate? 
  • Koliko „sitnica“ odrađujete na poslu u zadnji čas prije odmora? 
  • Na koji način svakodnevno pazite na sebe? 
  • Koliko spavate? 
  • Koliko vremena provodite udaljeni od ekrana? 
  • Kako slušate svoje tijelo? 
  • Koliko čujete što vam govori? 

Prije nego što pomislite da ste nesretni zbog bolesti koja vas je zadesila na godišnjem odmoru, znajte da loša sreća često nema nikakve veze s tim. Ovakvo stanje pogađa radnike kojima je najpotrebniji odmor. 

Stoga, najbolje što možete učiniti jest pokušati sagledati stvari iz druge perspektive i odlučiti usmjeriti svoju energiju prema onome što smatrate bitnim u životu. 

Ako se osjećate kao da nemate s kim razgovarati ili da je ovakva promjena za vas prevelik izazov, ne ustručavajte se kontaktirati nas i zatražiti individualni coaching na [email protected]. Naši coachevi imaju dugogodišnje iskustvo prolaženja kroz zahtjevna i teška razdoblja na poslu te će vas razumjeti i voditi kroz transformaciju.