Empatija pridonosi pozitivnim odnosima i temelj je zdrave organizacijske kulture, a to u konačnici dovodi do boljih rezultata. Nova istraživanja jasno pokazuju kako postoje dobri razlozi zbog kojih menadžeri moraju poraditi na empatiji, za opće i vlastito dobro.
Empatija je oduvijek bila ključna vještina po kojoj su se prepoznavale prave vođe. Pokazivanje empatije prema zaposlenicima ne znači da ste mekani i da vas se lako može obraditi; štoviše, ona vas može pogurati prema boljim poslovnim rezultatima. Empatija pozitivno utječe na zaposlenike, a sve više istraživanja pokazuje da igra ključnu ulogu u svemu što se tiče menadžmenta, od uvođenja inovacija do zadržavanja radnika u tvrtki. Sjajno vodstvo zahtijeva finu mješavinu svih vrsta vještina kako bi se stvorili uvjeti za angažman, sreću i učinak djelatnika, a empatija se nalazi na vrhu popisa onoga što dobri menadžeri moraju usvojiti i primijeniti.
Učinci stresa
Empatija je neophodna jer se ljudi suočavaju sa sve više stresa, a pandemija i nedavni potresi dodatno su pripomogli da nam se i životi i posao okrenu naglavačke. Situacija je ozbiljna. Globalna studija Qualtricsa pokazala je da je 42% ljudi iskusilo probleme vezane uz mentalno zdravlje. Točnije, 67% ljudi suočeno je s povećanim stresom, 57% je anksioznije nego prije, a 54% ih je emocionalno iscrpljeno. Zabrinjavajućim brojkama tu nije kraj: 53% ljudi je tužno, 50% je razdražljivo, 28% ima problema s koncentracijom, 20% treba više vremena da dovrši zadatke, 15% ima problema s razmišljanjem, a njih 12% ne uspijeva ispuniti svoje odgovornosti.
Pritom ne pati samo posao, nego i privatni životi. Stres na poslu izravno utječe na san. Istraživanje Sveučilišta Illinois pokazalo je da uznemirujuće poslovne e-poruke prelijevaju nezadovoljstvo na životne partnere. Studija Sveučilišta Carleton ukazuje na to da se nezadovoljni zaposlenici osjećaju manje sposobnima kao roditelji. A nezadovoljstvo s privatnim životom kao bumerang se vraća tamo gdje je sve i počelo, na posao. Studija objavljena u časopisu Academy of Management Journal pokazala je da zaposlenici izloženi grubostima svojih šefova rade manje i lošije i nespremni su pomoći drugima. Studija Sveučilišta Georgetown otkriva da je nepristojnost na radnom mjestu u porastu, a negativne posljedice takvog ponašanja brojne i razorne, od smanjene radne učinkovitosti do učestalih odlazaka iz tvrtke.
Empatija pridonosi pozitivnim ishodima
Dok prolazimo kroz teška vremena, borimo se s izgaranjem ili nam je teško pronaći sreću na poslu, empatija može biti snažan protuotrov i pridonijeti pozitivnim iskustvima, pojedinaca i čitavih timova. Nova studija Catalysta pokazuje značajne konstruktivne učinke empatije:
Empatija utječe na inovativnost
Čak 61% zaposlenika koje vode empatični menadžeri vjeruje da mogu biti inovativni. Isto smatra tek 13% zaposlenika s manje empatičnim šefovima.
Empatija utječe na angažman
Empatični menadžeri potaknut će 76% zaposlenika na veći angažman; isti elan zamijećen je kod samo 32% zaposlenika čiji šefovi ne pokazuju znakove empatije.
Empatija zadržava radnike
Studija pokazuje kako 60% anketiranih žena ne želi ni razmišljati o promjeni tvrtke za koju rade ako se u njoj poštuju i cijene njihove životne okolnosti. S druge strane, o davanju otkaza razmišlja četiri od pet zaposlenica koje ne osjećaju empatiju svojih šefova.
Empatija utječe na mentalno zdravlje
Čak 86% zaposlenika koji misle da su im šefovi empatični kaže da su zbog toga sposobniji upravljati zahtjevima svog posla i života te da ponajviše zahvaljujući dobrom ponašanju menadžera uspješno žongliraju svojim osobnim, obiteljskim i radnim obvezama. Studija objavljena u Evolutionary Biology pokazuje da empatija u donošenju odluka povećava suradnju zaposlenika i u njima budi empatiju. Poput kakvog lanca sreće, svaki čin empatije potiče još više empatije. A od viška empatije doista ne boli glava. Studija Qualtricsa pokazala je da zaposlenici koje vode empatičniji menadžeri pokazuju daleko veću razinu mentalnog zdravlja.
Kako pokazati empatiju
S empatijom se rađamo, ali se neke se stvari mogu i naučiti. Menadžeri empatiju mogu pokazati na dva načina. U tuđu kožu možete se uvući kognitivnom empatijom (“Što bih mislio da sam ja na njegovom/njenom mjestu?”). Na nečije osjećaje možete se usredotočiti i koristeći emocionalnu empatiju (“Što bih osjećao da se nalazim u njegovoj/njenoj poziciji?”). No, nije dovoljno u obzir uzimati ono što misle i osjećaju drugi. Menadžer će biti najuspješniji kad javno izrazi svoju zabrinutost i izravno se raspituje o izazovima i potom sluša odgovore svojih zaposlenika.
Menadžer ne mora biti stručnjak za mentalno zdravlje kako bi pokazao da mu je stalo i da obraća pažnju na to što se događa s njegovim zaposlenicima. Dovoljno je raspitati se i saznati ono što oni žele i hoće podijeliti s njim. Dakako, malo edukacije o tome gdje se može potražiti dodatna pomoć nikad neće biti na odmet.
Zaposlenici će biti angažiraniji na poslu i više će vjerovati menadžerima iza čijih riječi stoje i djela. Razumijevanje tuđe situacije vodi u suosjećanje, a ono potiče djelovanje. Empatija znači da razumijete ono s čime se bore vaši zaposlenici i da ste im spremni pomoći.
Empatija znači da uvažavate tuđa stajališta i da ste spremni na zdravu i otvorenu raspravu koja vodi boljem rješenju. Drugi se možda neće sjećati što ste im kada rekli, ali će dobro pamtiti kako su se pritom osjećali.
